Treći Bijenale fantastike u Beogradu

Treći Bijenale fantastike, održaće se od 13. septembra do 12. oktobra 2025. godine u
Beogradu u Likovnoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca i u Modernoj galeriji Valjevo, od 6.
decembra sve do kraja januara 2026. godine. Kao i prethodna dva puta, organizator ovog
događaja je Fondacija Mihajlović – Feniks.

Pred publikom će biti izložena 33 dela, 27 pažljivo odabranih umetnika, kao i radovi dva
gostujuća umetnika iz inostranstva.

Ovaj svojevrsni festival nadrealnog, magičnog, simboličnog i metafizičkog slikarstva još
jednom je potvrdio da u savremenoj umetnosti postoji snažna i živa scena umetnika koji
neguju fantastiku, figuraciju, tehničko majstorstvo, izmišljene svetove i složenu
simboliku — što potvrđuje i veliki broj pristiglih prijava.

Danica Masniković, Jeronimus, 2004, ulje na platnu 120 x 160

Velika nagrada Bijenala biće svečano uručena najboljem slikaru Bijenala fantastike po
proceni ovogodišnjeg žirija koji čine: prof. dr Oliver Tomić – istoričar umetnosti, prof. dr
um. Katarina Zarić – slikarka i grafičarka i direktorka Moderne galerije Valjevo Marija
Đurić – istoričarka umetnosti. Ono što je poznato je da će nagrada za životno delo biti
dodeljena Danici Masniković, slikarki i umetnici čija dela krase brojne muzejske,
galerijske i privatne zbirke širom naših prostora.

„Svaki Bijenale je imalo svoj poseban pečat, neku novinu po kojoj će se pamtiti. Osim
novih imena sa likovne scene Srbije i regiona, kao i novih gostujućih umetnika, ove
godine možemo da budemo ponosni što će baš ova manifestacija otvoriti novi prostor
Kolarčeve galerije.“ – rekao je Miroslav Mihajlović iz Fondacije Mihajlović – Feniks,
osnivač Bijenala Fantastike.

Rade Vujačić, Pupoljci, akril 120x90cm, 2024god

Prof. dr Đorđe Kadijević, reditelj, istoričar umetnosti i likovni kritičar, napisao je uvodni
tekst za katalog trećeg Bijenala fantastike u kome između ostalog kaže: „Ova izložba
evocira jednu ne samo staru nego večnu temu likovne umetnosti, a to je fantastika. Ona
je izražena u davna vremena paternističke dominacije osnovnih sponzora kakvi su bili
dvor i crkva. Danas kada živimo u građanskom društvu posle francuske revolucije,
dominira jedna sasvim nova, ne samo estetička već i moralno-etička refleksija svega što
se u slikarstvu radi i događa i može videti, doživeti, pamtiti, prihvatiti i zavoleti. Da se
zavoli ponajlakše je upravo fantastici, jer ona osporava nepostojanu tezu o tome da je
stvarnost samo ono što se vidi i može se opipati.“ – kaže Kadijević i dodaje:

„Za mene kao čoveka koji se bavio likovnom kritikom gotovo pola veka u toku
dvadesetog veka, ovo je nešto neočekivano. Mislim na talas izrazite fantastike kod
mladih pa i zrelih umetnika, koji se može osetiti promovisan na ovoj izložbi i to u smislu
koji bih ja ocenio kao pozitivan.“

Petar Mošić, Ljubav je kao balon, Ulje na platnu, 70x50cm, 2024 god

Bijenale fantastike biće otvoreno u subotu, 13. septembra 2025. godine, u novom
prostoru Kolarčeve galerije na Studentskom trgu, kada će osim dodele nagrada biti
predstavljen katalog Bijenala fantastike.

Fantastika, kako je istakao istoričar umetnosti, dr Oliver Tomić, nije eskapizam, nije
bekstvo od stvarnosti, ona ne proističe iz pukog nezadovoljstva manifestovanim
svetom, nego je rezultat drugačijeg viđenja tog sveta i da tu manifestaciju ne čini samo
spoljašnja, fizička realnost u kojoj se čovek rađa, stvara i umire, nego i ona unutrašnja,
psihička.

O Bijenalu fantastike:
Bijenale fantastike je umetnička manifestacija koja okuplja i podržava
umetnike koji u svom stvaralaštvu neguju fantastiku.
Od 2021. godine manifestaciju organizuje Fondacija Mihalović – Feniks, koja je
posvećena razvoju fantastike i figuracije u tradicionalnom slikarstvu – umetničkom
izrazu koji se razvija nezavisno od savremenih tehnoloških inovacija.
Prvi i drugi Bijenale fantastike, održani 2021. i 2023. godine u Beogradu (Likovna galerija
Zadužbine Ilije M. Kolarca) i u Modernoj galeriji Valjevo, pružili su savremenim
umetnicima priliku da predstave radove iz oblasti nadrealnog, magičnog, simboličnog i
metafizičkog slikarstva. Na taj način postavljen je temelj za izgradnju izlagačke tradicije
u kojoj fantastika zauzima centralno mesto u savremenoj srpskoj umetnosti.
Na Prvom Bijenalu fantastike (2021), umetnici su se fokusirali na autentičnost izraza,
stvarajući dela koja odražavaju njihove unutrašnje svetove, snove i vizije. Manifestacija
je tom prilikom dodelila sledeće nagrade:
• Nagrada za životno delo: Ljubodrag Janković Jale, slikar i profesor, za izuzetan
doprinos umetnosti i pedagogiji
• Gran pri: profesor Željko Đurović za delo Zlatokrila
• Nagrada „Perspektive“ za najboljeg mladog umetnika: Veljko Valjarević za
sliku Pad
• Otkupne nagrade: Jasna Opavski i Đorđe Savić
Na Drugom Bijenalu fantastike (2023), manifestacija je dodatno učvrstila poziciju
fantastike u savremenoj umetnosti.
• Nagrada za životno delo: Mihailo Đoković Tikalo, umetnik čiji je rad ostavio
dubok trag u likovnoj umetnosti (nagradu je primila njegova ćerka, umetnica
Tijana Đoković)
• Nagrada „Perspektiva“: Marijana Rakićević, najbolji mladi stvaralac
• Gran pri: slikar Sergej Aparin

https://bijenalefantastike.rs
Instagram: @biennale_of_fantasyart

Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

On Key

Related Posts